Dar planina
Sve na nebu piše, promatrajmo pažljivo dok možemo, a škuro vrijeme provedimo u dobroj luci i u dobroj krčmi; to je ona na korak od broda
Bura puše s kopna prema moru kao sjeveroistočnjak. Snaga joj "šeta" po Beaufortovoj ljestvici od 1 do 12 te može biti lagani povjetarac, ali i najstrašnija oluja. Taj je vjetar hladan i ljeti, pogotovo na moru. Izrazito je suh i tipičan je vjesnik lijepoga vremena. Ako započne s kišom, to ne traje dugo, u sljedećoj fazi već je suh. Izraziti je predstavnik neujednačenog vjetra, koji puše na mahove ili refule. Jednom smo po uobičajenoj ruti škole jedrenja olujnim flokom i drugim kratom plovili iz smjera Supetarske drage na Rabu prema otoku Plavniku. Bura je divljala punom snagom i da u trenutku potpunog zatišja — koje je trajalo tek sekundu-dvije, dok se svugdje oko nas na udaljenosti od sto metara more pjenilo — nismo sve skinuli s jarbola vjerojatno bi to učinio prvi reful. Samo, onda bismo se s tim jedriljem mogli pozdraviti, a pitanje je ne bismo li ostali i bez jarbola. Bura može mijenjati smjer. Kada puše iz pravca NNE nazivamo je grego (negdje kranjska bura), a kad dolazi više s istoka, to jest iz NEE, kaže se da je "bura po levantu". Svi ovi smjerovi mogu nastupiti na istoj lokaciji, a iz kojeg će smjera puhati ovisi o pozicijama anticiklone i ciklonalnih depresija, kao i o reljefu. Do jakosti 5 Bf bura je vrlo ugodan vjetar, posebno za jedrenje.
Ipak, kupanje uz obalu je manje ugodno, jer vjetar na pučinu odnosi topliji površinski sloj, koji nadomješta hladnija voda iz nižih slojeva. Naprotiv, voda je toplija uz obalu na koju puše vjetar. Po takvoj se buri u plovidbi uzduž naše obale brzo i lako svladavaju veće udaljenosti, ali je nezgoda što je vrlo teško, gotovo nemoguće, predvidjeti kakvu će snagu bura doseći kada jednom prijeđe polovicu Beaufortove skale. U takvim okolnostima bura postaje izuzetno opasan vjetar, osobito u Tršćanskom zaljevu, Kvarneru, Kvarneriću, Senjskim vratima, Riječkom zaljevu, Vrulji i Podbiokovskom primorju. Puno je brodova potonulo u snažnoj buri. U Senjskom kanalu je godine 1955. zbog samouvjerenosti zapovjednika potonuo patrolni brod mornarice. Talijansku teretnu jedrilicu Regolo s priveza u senjskoj luci otrgnuo je vjetar u kombinaciji sa štigom i potopio pod otokom Krkom. Tanker od 3000 tona u Piranskom zaljevu bura je bacila na poluotok Savudriju poput orahove ljuske. Nažalost, takvih ili sličnih primjera ima napretek.
More "šampanja"
Ostali vjetrovi pušu uglavnom vodoravno, no u bure je izražena vertikalna komponenta, što je posljedica ohlađenog zraka. Zračne mase u zaleđu zastaju neko vrijeme u visokim kotlinama (Lika) te se jako ohlade, naročito zimi (slika 1). Taj zrak je mnogo teži od toplog priobalnog zraka. Zbog priliva novoga zraka iz kakve anticiklone ili zbog privlačne sile ciklonalne depresije, ili zbog oba utjecaja zajedno, taj se hladni zrak prelije preko gorskih padina (Velebit, Biokovo) kao strašna bujica koja ruši sve što nije posebno učvršćeno. Zato ima najveću moć u podnožju visokih gora uz obalu. Ako su gore udaljene barem 4 km, a nisu više od 600 m, bura je znatno umjerenija (zapadna obala Istre, Zadarski kanal, zavjetrina Dugog otoka, Kornata itd.). Kod jake bure vjetar trga vrške valova i nosi pjenu te ostavlja izgled kao da se more dimi, a neki još kažu i da more "šampanja". Otočne obale koje su izložene jakoj buri, kao što su sjeveroistočne strane Cresa, Krka, Raba ili Paga, potpuno su gole, jer zbog soli koju nosi "dim" bure ne može uspijevati ni ono bilje koje bi izdržalo snagu vjetra. (Moramo li baš putovati takvom rutom za nestabilna vremena?) Bura je najčešća i najjača na sjevernom dijelu Jadrana. Početak, dnevni maksimum i prestanak bure za svaki su kraj različiti. Na sjevernom Jadranu bura često počinje oko 8-9 sati ujutro, oko 12 sati dosegne veliku snagu, a drugi dan opadne. Katkada se dogodi da vjetar između 13 i 15 sati okrene na sjeverozapadnjak, ali se kasnije ponovo vrati na buru.
Svijetla i škura bura
Jedini pouzdani predznak za buru kod lijepog vremena visoki je gorski oblak — kapa, ali nažalost samo na Velebitu, te se vidi jedino na potezu od Kvarnera do Zadra. Kada oblak raste, bura jača. I obratno, kada oblak nestane, znači da će ubrzo prestati i vjetar. Po rođenju bura je u većini slučajeva anticiklonalna, vedra. Anticiklona koja uzrokuje buru može biti subpolarna, a nastupa nakon prolaza ciklonalne depresije. Polarna pak (slika 2) sa sjevera donosi obično izuzetno hladan sibirski zrak. Ciklonalna, škura ili mokra bura (slika 3) nastupa ili postupno kako centar ciklonalne depresije putuje južno od nas ili se javlja naglo, a to biva kada jugo okrene izravno u buru. Do tog naglog preokreta dolazi na sljedeći način.
Središte ciklonalne depresije prolazi sjeverno od nas ili ide preko nas, vjetar je umjeren (4-5 Bf), nebo je oblačno, naročito na sjeverozapadu, a povremeno i kiši. Ako se tom prilikom nad srednjom Europom razvije maksimum koji napreduje prema našem sjeverozapadnom dijelu, prisilit će ciklonalnu depresiju da se pomakne niz Jadran na jugoistok. Najgušća oblačnost se u tom slučaju također pomiče prema jugozapadu i jugu. Na sjeverozapadu se još ne razvedrava, ali se oblačnost značajno smanji. Vjetar naglo promijeni smjer za 90 stupnjeva (od jugoistoka u sjeveroistok) i jugo okrene na buru. Udar vjetra s pljuskom je tako snažan (7-8 Bf) da ima sve značajke oluje. Temperatura osjetno padne. Vrijeme se postepeno poboljšava. Za nekoliko sati ili preko noći se razvedri, a bura puše još koji dan. Barometar počinje rasti još prije promjene juga u buru.
Kampanel je nestao u tami
Sreća je što je gotovo sva naša obala, ako smo joj dovoljno blizu, dobar zaklon od bure, što opisuje izraz "šoto vento". Iznimke su jedino Kvarner i Kvarnerić. Pola milje od obale već može biti gadno. U trenutku početka oluje uputno je privezati se za obalu čak i ako je sidrište otvoreno prema pučini, jer tada ne treba očekivati oluju s mora, osim u posebnim uvjetima, ali to možemo lako uočiti (noć je prokleta, ne vidiš sve!). Jednog ljetnog dana dok smo po oštru od 5 Bf jedrili kroz Vela vrata orcu punim jedrima, došlo je do naglog preokreta na buru jačine 8-9 Bf. Skinuli smo glavno jedro i jedrili oko pola milje od sjeverozapadne obale Cresa put jugoistoka, tj. šoto vento u smjeru grada Cresa — samo na flok. Nebo iznad Istre, u pravcu sjeverozapada i zapada, bilo je posve crno. Na crnoj podlozi dobro se ocrtavao kampanel labinske crkve. U trenutku nestao je u zavjesi pljuska — znači, dolazi prema nama, a onda taj vjetar ima snagu barem 10 Bf. Dao sam zapovijed "pali motor", da se ugrije, jer će za 10-15 minuta vjetar okrenuti iz smjera sjeverozapada još većom snagom. U trenutku privremenog oslabljenja bure zapovjedio sam da se spusti i spremi flok te motorom na trećini gasa okrenuo provu smjerom orce prema Crnoj punti u Istri, to jest u novi vjetar, koji je nastupio kao po voznom redu, i to uistinu silovito i sa strašnim pljuskom. Držali smo na motor brod provom u vjetar, jer iza nas nije bilo "štofa", to jest pučine, niti kakva rta "dobre nade" ili "kalifronta" iza kojega bismo se sakrili u pojadu šoto vento. (Kalifront je zapadni rt otoka Raba; ima grčko ime, a znači Dobri rt, jer daje zaklon i za jake bure i za jaka juga, jednom s jedne, a drugi put s druge strane; pojada, od tal. poggiata i venecijanskog poiada, znači uzmak od nepogode u kakav zaklon, kao i područje zaklona.) Toga je dana na području sjevernog Jadrana u akvatoriju Cresa i Lošinja stradalo 27 plovila, jer su se neki počeli odmarati već nakon prvog jačeg vjetra, neki nakon drugog, ali došao je i treći nalet. Sve na nebu piše, promatrajmo pažljivo dok možemo, a škuro provedimo u dobroj luci i u dobroj krčmi. To je ona na korak od broda.
Oblaci govore
Kada centar ciklonalne depresije putuje južno od nas, oblaci (cirusi, cirostratusi i zid nižih) dolaze s jugozapada, gotovo s juga. Postepeno se nebo jednakomjerno prekrije altostratusima i zatim nimbostratusom, iz kojega kiši; za to vrijeme zimi, a katkada već i u jesen, u zaleđu sniježi. Vjetar počinje kao jugo (jugoistočnjak), zatim prelazi u levanat (istočnjak) i ubrzo u buru (sjeveroistočnjak). Padavine polako prestaju, ali oblačnost se zadrži još dugo. Ako bura puše u "valovima", s razdobljima zatišja, nebom se nagomilaju tipični oblaci škure bure — stratokumulusi, koji izgledaju kao tamni valjci, među kojima su brazde vedra neba. S takvim nebom možemo očekivati buru, iako vjetra još nema. Kada se ciklonalna depresija udalji, nebo se polako razvedri, najprije na zapadu i sjeverozapadu. Općenito, ako se pri kišnom vremenu počinje razvedravati na sjeverozapadu, treba očekivati buru i poboljšanje vremena. Na moru sijevanje noću u predjelu juga-jugozapada nagovještava buru. Ako jugo može prijeći u buru, može i bura i u jugo. Tada se oblačnost pomakne od jugozapada prema sjeverozapadu.
Mali podsjetnik
BURA JE NAJJAČA: u Tršćanskom i Riječkom zaljevu, Kvarneru, Velebitskom kanalu, u području Šibenika i rta Ploča (Planka), Kaštelanskom zaljevu, ispod Biokova (uvala Vrulja), u zaljevu Žuljana (Mljetski kanal), te oko Rijeke dubrovačke.
BURA JE NAJSLABIJA: pod zapadnom obalom Istre, u zavjetrini otoka Unije, zavjetrini Dugog otoka (između Zlatnog vrha i Vele Straže), pod obalom kopna u Zadarskom kanalu, u Srednjem kanalu, duž jugozapadne obale otoka Kornat, u zavjetrini otoka Mljeta i pod obalom kopna između Cavtata i Prevlake
BURU NAJAVUUJE: "kapa" od oblaka na vrhovima viših primorskih planina (karakteristični su Velebit i Biokovo); kad se pojedini oblačići is kape počinju otkidati i padati prema moru bura će zapuhati za nekoliko minuta. Za niskih olujnih oblaka znak okretanja na buru je sijevanje bez grmljavine na sjevernom horizontu.
