Dobro podešavanje sprječava kočenje
Kod plovidbe u orcu po većem valu, dobro je uz val malo zaorcati i tako skratiti uzbrdicu, odnosnu put penjenja, a na vrhu vala zapojati i produžiti put spuštanja niz val.
U ovo novije vrijeme kad se jedrilice projektiraju uz pomoć računala i prilagođenih programa, gotovo da više i nema loše projektiranih. Naime, svaka se jedrilica, bilo turistička ili nabijena regatna, može uštimavati (trimati) tako da se iz nje izvuče maksimalna brzina za koju je projektirana u određenim uvjetima (snaga vjetra, stanje mora).
Tendencija skretanja
Sila pogona stvara se na jedrima, a sila otpora između trupa broda i morske vode, a možemo ih vektorski svesti na silu pogona u težištu jedara i silu otpora (trenja i oblika) u težištu uronjenog dijela broda. Pritom će vrijediti sljedeća pravila:
a) Ako je težište sile pogona u istoj vertikali s težištem sile otpora, jedrilica će sama ploviti u pravcu.
b) Ako je težište sile pogona ispred težišta sile otpora, brod će imati tendenciju skretanja u poju.
c) Ako je težište pogona iza težišta sile otpora, brod će imati tendenciju skretanja u orcu. Jedreći u orcu (a i u drugim smjerovima bočnog vjetra), brod će se naginjati.
Nagnuti dio broda, odnosno bok koji je više uronjen, stvarat će veću zakrivljenost uronjenog dijela na novonastaloj vodenoj liniji od suprotnog boka koji se izdiže iz mora. Zbog razlike u zakrivljenosti brod će imati tendenciju skretanja suprotno od više uronjenog dijela.
Znači, zbog nagnuća broda povećat će se tendencija orcavanja. Kormilo služi za promjenu kursa broda, a ne za održavanje kursa. Ako kormilom održavamo kurs (odnosno sprječavamo stalnu tendenciju orcavanja ili pojavanja), to dođe na isto kao da smo zaboravili spustiti lijevu ili desnu ručnu kočnicu...
Kod dobro podešenog broda u određenim uvjetima kormilo (kolo ili argolu) možemo ispustiti iz ruke i brod će ploviti u pravcu! S obzirom na to da se kod većih valova stalno mijenja površina uronjenog dijela, a time i njezino težište, kormilo nećemo ostaviti bez kontrole, nego ćemo samo malo korigirati kurs koliko pita. Važno je znati da se u bilo kojem trenutku kad ispustimo iz ruku kolo ili argolu, list kormila automatski namješta u neutralni položaj u odnosu na protok mora s minimalnim mogućim otporom. Odnosno, ručna je u potpunosti spuštena.
Krmeni kvartir
Za primjer ću navesti situaciju kad sam vozio svoj UF0 27 na 50 čvorova bure (dva metra vala) u orcu samo s olujnim flokom na prvome štraju. Brod je bio nagnut oko 35 stupnjeva i vozio je u pravcu bez diranja kormila.
Vožnja broda pod spinakerom u pola krme po velikom valu posebno je osjetljiva. Tu se kor-milo nikad ne ispušta iz ruku, nego se čvrsto drži objema rukama. Kad vam val dođe pod krmeni kvartir, brod će se početi naginjati i dobiti tendenciju orcavanja. Ako to orcavanje ne spriječimo na vrijeme, postat će nezaustavljivo i brod će leći na bok, spinaker će zahvatiti more i dok se škapulaš, proći će te sto brodova.
Da se taj scenarij sa sigurnošću izbjegne, prije samog dolaska vala pod krmu zapojat ćemo da u tom trenutku vozimo čistu krmu, a odmah nakon toga vratiti se na stari kurs. Inače, kada je riječ o vožnji broda u orcu po većem valu, tada je dobro da uz val malo zaorcamo i tako skratimo uzbrdicu, odnosno put penjanja, a na vrhu vala zapojamo da produžimo nizbrdicu, odnosno put spuštanja niz val.
Limiti autopilota
Spomenimo na kraju i ulogu autopilota po jačem bočnom vjetru. Autopilot je odličan pomagač koji će držati željeni kurs broda u podešenoj geografskoj orijentaciji (s određenim zanosom zbog morskih struja) po bonaci i malome moru. Međutim, čim se more digne i vjetar ojača, kormilom treba upravljati ručno, jer čovjek može reagirati i prije nego što se počne događati nešto neželjeno. U takvim uvjetima vožnja s autopilotom postaje vrlo neudobna, tvrda i riskantna.
Kao što sam već spomenuo, nagnuti brod (jedrilica, motorni brod, veliki brodovi) ima tendenciju skretanja u smjeru suprotno od više uronjenog boka (u orcu).
Ako smo uključili autopilot, zbog orcavanja broda i ponovnih ispravaka autopilota na zadani kurs, nakon svakog novog ispravka brod će ploviti (do sljedećeg zaorcavanja) istim, ali paralelnim kursom koji je prvotno bio zadan.
To znači da će osnovni kurs broda uvijek biti isti, samo će se stalno paralelno izmještati u smjeru privjetrine.
Piše . dipl.ing.univers Borut Čičin-Šain, višegodišnji stručni suradnik AUTOHELM-a
