Musto

  • OVLAŠTENI MUSTO ZASTUPNIK za Hrvatsku i Sloveniju
  • BESPLATNA DOSTAVA za narudžbe iznad 1.500,00 HRK

Meteorologija Jadrana - ljetni neverini

Lom usred tišine

Kažu da s Velom Gospom dolaze i nevere; za koliko minuta možemo očekivati neveru ako plovimo između Oliba i Silbe, a iznad Velebita primijetimo oblačić koji ubrzo nestane?

Konačno je došlo dugo očekivano ljeto, a s njim plovidba i kupanje. Da bismo se dobro osjećali i bili sigurni, prizivamo dobru meteorološku situaciju, odnosno lijepo vrijeme. Znakove ciklonalnog razvoja vremena treba pažljivo motriti, jer njegove prijelazne faze nesmotrenome jedriličaru mogu donijeti neugodna iznenađenja.

Kod ciklonalnog tijeka vremena postoje, naime, faze neugodnog i lošeg vremena s mogućnošću razvoja olujnih prilika, dok kod tzv. lijepog vremena - tj. meteorološkog stanja kada se još uvijek nalazimo na rubu široke ciklone, u području između dvije ciklone ili čak u anticiklonalnom dijelu - za ljetnih vrućina, pogotovo u kolovozu, dolazi često do lokalnih kratkotrajnih neverina, koji mogu doseći i olujnu snagu dovodeći moreplovce u neugodne i opasne situacije.

Dok se ciklonalni razvoj po nekim znacima može uočiti i više dana prije onog svog neugodnog dijela, kod lokalnih neverina to nije slučaj. Ipak, ni ovdje nismo prepušteni iznenađenjima ako obratimo pažnju na, prvo, prognozu vremena objavljenu preko radija i drugo — lokalni razvoj vremena, pa se pred neverinom pravodobno sklonimo na sigurno mjesto.

Samo približna prognoza

Prognostičari vremena mogu s priličnom sigurnošću dati točnu ili gotovo točnu prognozu razvoja vremena za ciklonalnog stanja jer ciklona se prati danima preko satelita. Nasuprot tome, lokalni neverini formiraju se u području nestabilnog meteorološkog stanja (koje mi još uvijek smatramo lijepim vremenom jer je vedro, možda magličasto ili djelomično oblačno, ali uglavnom toplo i manje-više mirno) te nam meteorolozi mogu najaviti samo mogućnost pojave neverina u određenom području (npr. na sjevernom Jadranu), bez podrobnije naznake lokacije i vremena.

Naime, dok smo kod ciklone govorili o zahvaćenim područjima od 1000 i vise kilometara, neverin može biti toliko uskog djelovanja da je, na primjer, u Opatiji potop s olujnim vjetrom, ono što bi se reklo "kraj svita", a u creskim uvalama, koje su samo oko 20 milja udaljene, nitko i ne naslućuje da se nešto zbiva, ljudi se kupaju i prže na suncu.

Nakon jednog sata, pregrmjevši neveru, i Opatijci se ponovo prže na suncu i kupaju u more. Barometar nam u ovom slučaju neće puno pomoći jer neće zabilježiti nikakve značajnije promjene. Kako ćemo sami na vrijeme uočiti neverin i skloniti se? Prije svega, prisjetimo se nekih činjenica. Vjetar nastaje zbog razlike u težini zračnih masa. Ako je toplo, zrak je lakši a ako je vruće, onda je još lakši, nasuprot tome, ako je hladno, zrak je teži, itd.

Znači, ako je temperatura zračnih masa podjednaka, nema razloga za cirkulaciju i nema vjetra. Zračne mase putuju od mjesta gdje su teže k mjestu gdje su lakše. Tamo gdje padne kiša zrak će se ohladiti, a tamo gdje padne jaka kiša zrak će se još više ohladiti, vjetar će biti jači i pojuriti prema toplijem području. Prema tome, vjetar će se u širem smislu kod stacionarne nevere pojaviti radijalno u svim smjerovima, ali nas će zahvatili samo onaj vjetar na čijem se smjeru nalazimo.

Halo, kopno

S obzirom na to da naš olujni kišni oblak procuri najčešće iznad obale, dobivamo vjetar iz tog smjera, tj. iz smjera tramuntane ili bure. Možemo li vidjeti oblak iz kojega će zapuhati neverin, a najčešće možemo jer se formirao iznad kopna i obalnog ruba, zamjećujemo da je izuzetno taman, gotovo crn.

Neverin je gotovo redovito popraćen grmljavinom, što nam olakšava lociranje noću, kada oblak ne vidimo. Iako rjeđe, događa se da je prolom oblaka bio negdje u unutrašnjosti, pa zbog daljine nismo mogli uočiti lokalnu oluju, ali se nakon stanovitog vremena pojavio jaki vjetar iz tog smjera.

Sve ovo znači da u ljetno doba posebnu pažnju treba posvetiti oborinama, odnosno, neka nam ne bude teško kad telefoniramo svojima na kopnu da ih usput priupitamo kakvo je tamo vrijeme, pada li možda kiša.

Neverini mogu dostići brzinu i do više od 100 km na sat, ali obično su snage 6 do 7 bofora. Ipak, svaki pojedini neverin treba respektirati, jer najčešće usred potpune bonace trenutno zapuše punom snagom.

Tipični razvoj

Prvi dan poslije kiše vidljivost je izuzetna, do 40 milja pa i više, i zmorac je najvećeg intenziteta. Svakim sljedećim danom vidljivost biva slabija, a slabi i zmorac. Zrak je vlažniji, sve je vile čestica isparene vlage iz mora i s kopna.

Nakon više dana i zmorac je gotovo prestao puhati, a vidljivost je smanjena na samo nekoliko milja - sve je sivo i tiho, toplo i sparno. U zraku je sve izrazitija vlažnost, a iznad kopna, pogotovo planina, nagomilane vlažne zračne mase formiraju kišni oblak. Sada je sve spremno da počne, ali može i zatajiti, no bolje da na to ne računamo. Na što nam je, dakle, posebno paziti po vremenu koje nije ciklonalno?

Prvo, na formiranje kišnih oblaka jer će s kišom zapuhati i vjetar. Ako se sve to događalo izvan dosega vidljivosti, dobra informacija o trenutnom meteorološkom stanju na kopnu će nam izuzetno pomoći. Ako je nemamo, dovoljno nam je promatrati događaje na nebu iznad obale.

Vidimo li u nekom trenutku neki oblačić, a u sljedećem ga više nema, znači da ih tamo vjetar već raznosi, a to je znak za uzbunu, bježanje i pripremu plovila za sukob s nevremenom. Pa za koliko minuta možemo očekivati buru ako plovimo između Oliba i Silbe, a iznad Velebita primijetimo oblačić koji ubrzo nestane?

Ako je udaljenost do Velebita nekih 25 nautičkih milja, odnosno pedesetak kilometara, a uz pretpostavku da olujni vjetar dolazi brzinom od 100 km/sat i da smo uočili prvi njegov nalet (to jest nestajanje prvog oblačića), vjetar će nam stići za približno pola sata.

Kad uočimo dolazak olujnog vjetra, ne treba oklijevati s odgovarajućim mjerama. Makar se radilo i o samo nekoliko minuta, to vrijeme nam može biti dragocjeno za pravovremeno napuštanje nepovoljne uvale ili pripremanje broda za plovidbu u olujnim uvjetima.

Opaki "nakovanj"

Kako zapravo nastaje lokalni neverin? Jedan oblak, zbog jake zagrijanosti zraka na uskom području i visokog postotka vlage, počinje "nenormalno" bujati, rasti u visinu. Inicijalni oblak često je onaj dobro nam znani simpatični kumulus, raskošni bijeli oblak što se najčešće drži kopna ili većih otoka. Njegov visinski raspon raste preko uobičajenih granica. Donji kraj spušta se sve bliže tlu, vrh se izdiže uvis. U visinama ga zahvaćaju strujanja hladnog zraka i raznose ga: gornji kraj počinje nalikovati nakovnju.

Kad vidite nakovanj na masivnom oblaku, odmah se sklanjajte na sigurno! A, ako nakovanj ima raspuklinu od vrha prema dolje, od nevere... ništa! Cijeli oblak postaje prijeteći siv - u njemu se stvara kiša. Vertikalno strujanje unutar oblaka počinje divljati. Velikom brzinom vrući zrak u središtu oblaka uzdiže se uvis i kada dostigne visinu od nekoliko kilometara tako se naglo pothlađuje da se iz vodene pare izravno formiraju kuglice leda. One zbog težine padaju i pri tome još rastu. U toplijim donjim slojevima ne stignu se više otopiti: zato nevera vrlo često započinje snažnom tučom. Sile u olujnom oblaku postaju autonomne, oblak počinje rotirati i odljepljuje se od svoga tla.

Nije rijetkost da tako "podivljali" oblak s neverom dojuri iz sjeverne Italije (naročito rado nastaju u Padskoj dolini), napravi krš na putu preko Istre ili sjevernojadranskih otoka i raspadne se tek negdje duboko u unutrašnjosti kopna. Svakako više od drugih, od ovih su nevera tijekom ljeta ugroženi zapadna obala Istre, Cres, Lošinj, Rab, Pag (oprez, Novalja je otvorena zapadu!), lanac otoka od Lošinja prema jugu (zapadna luka Silbe!), Dugi otok, Kornati ... (čuvajte se uvala otvorenih prema zapadu i sjeverozapadu! Oko olujnog oblaka nastaje snažno usisavanje prizemnog zraka prema njegovu podnožju. Zato nije rijedak slučaj da se neposredno (dvije-tri minute) prije prvog udara olujnog vjetra osjeti kratkotrajan vjetar suprotnoga smjera, strujanje prema nadolazećem oblaku.

Najveća silina nevere usmjerena je naprijed, u pravcu napredovanja oblaka. Zato ćete neveru osjetiti najžešće ako joj se nađete ravno na putu, a znatno manje ako preko vas samo "orubi". Ako ste baš loše sreće, doživjet ćete neveru koja traje i više od sata, ali u pravilu se sve ispuše za dvadesetak ili tridesetak minuta.

Budući da se po mraku svi važni znakovi vremena teže uočavaju, noć je ipak najbolje provesti u sigurnim lukama ako je razvoj vremena takav da se može pojaviti neverin. Posebno treba imati na umu da se u ovo doba godine po vanjskom zapadnom rubu Istre i vanjskim otocima iz smjera sjeverozapada u smjera jugoistoka "prošeće" poneka pijavica i ostavi iza sebe pustoš.

Danju se pijavica može zaobići, ali noću je nažalost ne vidimo. I zapamtite, kaže se da u kolovozu nakon lijepog i stabilnog vremena s Velom Gospom mora doći nevera. Iskusni nautičari potvrdit će Vam: dan prije ili kasnije, ali to je uglavnom točno. Prema tome, oprez u kolovozu!

  • Kontakti
Mare Nostrum Croaticum d.o.o. - Uprava, komercijala i financije<br>
Spinčići 158 C, 51215 Kastav

Mare Nostrum Croaticum d.o.o.Uprava, komercijala i financije
Spinčići 158 C, 51215 Kastav

Pošaljite upit

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.